Sveti prepodobni Grigorije
Spomen 1. oktobar
Monah u lavri svetog Atanasija u Svetoj Gori. Takođe zasijao svojim podvižničkim životom, i bio čuven kao pojac. Jednom zbog divno otpevane pesme "O Tebje radujetsja" ...za vreme svete Liturgije, javila mu se u snu Presveta Bogomajka, dala mu zlatnik i rekla: "Primi nagradu za svoje pevanje. Mnogo ti blagodarim za tvoju pesmu u čast Moju". - Ovaj zlatnik je odmah bio obešen na svetoj ikoni Bogorodice u svetoj lavri.
Prepodobni Grigorije Podvizavao se u 14. veku.
Sveti Grigorije se podvizavao u Vatopedu kraj čuvenog starca Nikodima, koji ga je naučio najvećoj istinskoj mudrosti - kako prevoditi zapovesti Božije i jevanđeljske vrline u delo, tj. kako ih oživotvoriti u samome sebi. Već posle dve godine provedene kod ovoga starca, sveti Grigorije biva udostojen božanskog javljanja. Kada je jednom bio na molitvi, javio mu se u velikoj svetlosti sveti apostol Jovan Bogoslov, pitajući mladog monaha: ,,Zašto ti moleći se Bogu svaki put stalno ponavljaš Prosveti moju tamu! Prosveti moju tamu!"? A Grigorije mu je odgovorio: ,,A šta bih drugo tražio?" Tada mu je ap. Jovan odgovorio da će on, po volji Presvete Bogorodice, biti njegov neprestani zaštitnik i putovođa na tome putu Grigorijevog izlaska iz tame u svetlost.
Poznato je da je upravo sveti Jovan Bogoslov - bogoslov svetlosti, a upravo se u njegovom Jevanđelju Hristos naziva velikom Svetlošću, Koja prosvetljava ovaj svet.
Posle toga nebeskog viđenja, sveti Grigorije provodi još tri godine u poslušanju svome starcu, a pošto se on upokojio, on odlazi u Veliku lavru svetog Atanasija (osnovana i utemeljena 1060. god.). U Velikoj lavri, sveti Grigorije, tada već poznati podvižnik (moglo bi izgledati čudno) dobija poslušanje da služi bratiji za trpezom i da bude pojac u crkvi. Sveti Grigorije je to poslušanje mudro iskoristio kako bi se izborio sa svojim telesnim strastima, snom itd, dostigavši tako stanje jevanđeljskog bestrašća i čistote. Svojim podvizima, Grigorije vrlo brzo stiče ugled kod ostalih monaha, a on, da bi izbegao ljudsku slavu, odlučuje da se povuče u skit zvani Glosija, tj. u pustinju.
Tu u pustinji pod rukovodstvom bogomudrog starca Grigorija, on nastavlja svoj podvig duhovnog usavršavanja, baveći se neprestanom umno-srdačnom molitvom i bogateći se ljubavlju prema Bogu. Već u to vreme, Bog ga, kao svoj izabrani i smireni sasud, proslavlja izuzetnim darovima duhovnog sozercanja, umne molitve, dara suza, čudotvorstva...
"Gospode, prosveti tamu moju" (Sabrane besede) - Sveti Grigorije Palama
51. Beseda
O tome da je neprekidno obraćanje Bogu putem molitve i psalmopojanja temelj i zalog svakog dobra i udaljavanje i izbavljenje od svakog zla i svake teškoće
1. Razmišljajući i rasuđujući o mnoštvu i veličini Božijih darova, kao i o tome da niko ne poseduje ništa čime bi mu mogao dostojno uzvratiti, David kaže: Šta ću uzvratiti Gospodu za sve što mi je dao (Ps. 115; 2). Očigledno je, međutim, da se obraća nepažljivima, jer prorok na ovom mestu ne spominje one darove koji su postojali do čovekovog rođenja nego darove koji su čoveku od Boga darovani posle rođenja. Kakvi su to darovi koji su postojali i pre rođenja, odnosno pre čovekovog stvaranja? Nebo, zemlja, sav čuvstveni svet pa i sve nadzemaljsko ustrojeno je radi nas. Sve ono što je postojalo pre rođenja svakog čoveka, što je radi nas stvoreno iz nebića, bilo je čovekoljubivo priugotovljeno. Zbog toga se neposredno daje svakom čoveku koji dođe u ovaj svet, radi njegovog opstanka i naslađivanja, pri čemu to nije nagrada ili plata, nego se uistinu daje kao dar umešnog i štedrog Darodavca koji daje savršene darove. Šta li imaš što nisi primio, kaže Pavle (1. Kor. 4; 7). Ko njemu (Bo1u) prethodno dade, da mu bude vraćeno (Rim. 11; 35). Ostavljajući po strani sve tome slično i tako veliko, odnosno svet i sve zemaljsko i nadzemaljsko, (jer nismo u stanju da za sve to uzvratimo našem Tvorcu) prorok (David) ima u vidu samo one darove koje smo od Boga dobili nakon rođenja i biva u nedoumici kako bismo na to mogli da uzvratimo.
2. Kakvi su to darovi koje smo dobili nakon svog rođenja i
Izvor: Crkveni Kalendar


