Sveti velikomučenik Pantelejmon
Great Martyr
Spomen 27. jul
Kada carovaše bezbožni Maksimijan, svirepi mučitelj hrišćana, i kada skoro sva vaseljena beše pokrivena tamom neznaboštva i veliko gonjenje pritiskivaše svuda verujuće u Hrista i mnogi ispovednici presvetog imena Hristovog bivahu ubijani, postrada za Hrista u Vitinijskoj pokrajini u gradu Nikomidiji i sveti velikomučenik Pantelejmon.
Ovaj slavni među mučenicima stradalac Hristov rodio se u tom gradu Nikomidiji od visokorodnog i bogatog oca Evstorgija i od matere Evule. Po veri otac mu beše mnogobožac, vatreno odan idolopoklonstvu, a mati hrišćanka, naučena svetoj veri od praroditelja, i ona usrdno služaše Hristu. I tako, sjedinjeni telesno, oni behu razdvojeni duhovno: on prinošaše žrtve lažnim bogovima, a ona prinošaše žrtvu hvale istinitome Bogu. Rodivši dete o kome je reč, oni mu dadoše ime Pantoleon, što znači: po svemu lav, jer se pretpostavljalo da će hrabrošću biti sličan lavu. No docnije njemu bi promenjeno ime u Pantelejmon, tojest svemilostiv, pošto prema svima beše milostiv: besplatno lečaše bolesnike i činjaše milostinju sirotinji, obilno razdajući očevo bogatstvo nevoljnima.
Još izmalena mati vaspitavaše Pantoleona u hrišćanskoj pobožnosti, učeći ga da zna jedinog istinitog Boga, Gospoda našeg Isusa Hrista, i da veruje u Njega, i da Mu ugađa dobrim delima, a da se odvraća od idolopokloničkog mnogoboštva. I dečko pažljivo slušaše materine pouke i usvajaše ih, ukoliko je to bilo moguće u njegovim godinama. No, kakva šteta i gubitak! njegova dobra mati i učiteljica u mladim godinama svojim otide ka Gospodu, ostavivši sina još nepunoletna i nesazrela. Posle njene smrti dečko lako pođe tragom očeve zablude: otac ga često vođaše k idolima i učaše ga mnogobožačkom neznabožju.
Zatim dečko bi dat u gramatičku školu. A kada s odličnim uspehom izuči svu svetovnu filosofiju jelinsku, otac ga dade u medicinsku školu jednom čuvenom lekaru Efrosinu da izuči lekarsku veštinu. Oštrouman, dečko lako shvataše sve što mu je predavano, i ubrzo prevaziđe svoje vršnjake, pa malo čime ne beše ravan i samom učitelju. Pri tome on beše dobre naravi, krasnorečiv, lep, i na sve je činio vrlo prijatan utisak; a beše poznat i samom caru Maksimijanu. Jer u to vreme Maksimijan boravljaše u Nikomidiji; mučeći hrišćane, on dvadeset hiljada njih sažeže u crkvi na Božić, i ubi svetog Antima episkopa, i mnoge kroz razne muke predade na razne smrti. U carsku palatu ovog mučitelja često dolažaše lekar Efrosin sa lekarijama ili k samom caru ili k njegovim dvorjanima, jer taj lekar davaše lekove celom dvoru carskom. A kada Efrosin dolažaše u dvorac, sa njim dolažaše i mladić Pantoleon, prateći svoga učitelja, i svi se divljahu njegovoj lepoti i pameti. I car, videvši ga, upita: "Otkuda je, i čiji je sin?" Dobivši odgovor, car naredi učitelju da što pre i što bolje nauči mladića lekarskoj veštini, želeći da ga svagda ima pored sebe kao dostojnog da predstoji caru i služi mu. U to vreme mladić već beše blizu punoletstva i zrelosti.
U te dane bejaše u Nikomidiji stari prezviter po imenu Ermolaj, koji se iz straha od neznabožaca skrivao sa nemnogo hrišćana u jednom malom i neznatnom domu. Put pak Pantoleonov, kojim je on odlazio od svoje kuće k učitelju i vraćao se, vodio je pored tog malog doma u kome se krio sveti Ermolaj. Posmatrajući kroz prozorčić mladića koji je često prolazio tuda, Ermolaj je po licu i pogledu njegovom poznao da je on dobre naravi; i doznavši Duhom da će mladić biti izabrani sasud Božji, Ermolaj jednom iziđe u susret mladiću i zamoli ga da na kratko vreme svrati kod njega u dom. Smiren i poslušan, mladić uđe u dom k starcu. Posadivši ga pored sebe, starac ga raspitivaše o poreklu i roditeljima, o veri i o celokupnom životu njegovom. Mladić mu ispriča sve podrobno, i kaza mu da mu je mati bila hrišćanka i umrla, a otac mu je živ i shodno mnogobožačkim zakonima poštuje mnoge bogove. I upita ga sveti Ermolaj govoreći: A ti, dobro čedo, kojoj bi veri želeo pripadati, očevoj ili majčinoj? - Mladić odgovori: Mati moja, dok beše živa, učaše me svojoj veri, i ja zavoleh njenu veru
Tropar
Strⷭ҇totérpče st҃ы́й i҆ cѣlébniče panteleímone, molì mílostivago bg҃a, da pregrѣšénїй ѡ҆stavlénїe podástъ dꙋšámъ nášыmъ.
Kondak
Podražátelь sы́й mílostivagѡ, i҆ i҆scѣlénїi bl҃godátь ѡ҆ negѡ̀ prїémъ, strⷭ҇totérpče i҆ mꙋ́čeniče hrⷭ҇tà bg҃a, ml҃tvami tvoími dꙋšє́vnыѧ nášѧ nedꙋ́gi i҆scѣlì, ѿgonѧ̀ prísnѡ borcà sobláznы ѿ vopїю́щihъ vѣ́rnѡ: sp҃sí nы gdⷭ҇i.
Izvor: Crkveni Kalendar


