SerbLink koristi Firebase Analytics, Google-ov servis, da izbroji koje se stranice posećuju. On postavlja kolačiće i radi samo ako to dozvolite. Kolačići koji vas drže prijavljenim i pamte vaša podešavanja uvek su uključeni. Politika privatnosti

Sabor novomučenika Dabrobosanskih i Mileševskih

Spomen 28. jun

Saborni praznik ovih mučenika, kao i mučenika Glamočkih i Kulenvakufskih ustanovljen je na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve u maju 2005. godine. Na ovaj dan vrši se pomen svetih sveštenomučenika Dabrobosanskih, postradalih za vreme drugog svetskog rata od ustaša i partizana.
Svetenomučenik Petar, mitropolit Dabrobosanski
Ovoga dana spominje se sveštenomučenik Petar sa svim drugim sveštenomučenicima Dabrobosanske eparhije. Njegov glavni spomen je 4. septembra, pod kojim datumom mu je i opisano žitije.
Ispovednik Varnava, episkop Hvostanski
Spominje se na današnji dan sa drugim sveštenomučenicima mitropolije Dabrobosanske. Glavni praznik mu je 30. oktobra, kad mu je i opisano žitije.
Prepodobnomučenici Žitomislićki
Osam monaha manastira Žitomislić, među kojima jeromonasi Dositej (Vukićević), Konstantin (Vučurović), Makarije (Pejak) bačeno je od strane ustaša u jamu u Drugom svetskom ratu. Njihove svete mošti bile su pohranjene u grobnici pored oltara manastirske crkve. U toku rata u Bosni manastir i grobnica mučenika su razoreni. Novomučenici Žitomislićki svečano su pribrojani diptisima svetih 15. maja 2003. godine, kad je obnovljeni manastir Žitomislić osveštan.
Sveštenomučenik Momčilo Čelebićki
Sveštenomučenik Momčilo (Grgurević) rođen je 1906. godine u mestu Srbinje (Foča). Završio je Bogosloviju u Sarajevu 1928. godine, a rukopoložen je u čin đakona i prezvitera 1929. godine. Služio je kao parohijski sveštenik u Čelebićima sve do mučeničke smrti 9. novembra 1945. godine. Početkom Drugog svetskog rata bio je određen za likvidaciju nekoliko puta, ali je milošću Božjom izbegao sve pokušaje. U novembarskoj noći 1945. godine, kad je rat već bio završen, uhvatila ga je tročlana potera. Postoje dve verzije njegovog mučeništva: prva je da mu je živom pretesterisan vrat i druga je da mu je musliman iz potere odsekao glavu. Poznato je da su glavu sveštenomučenika Momčila odneli su kao trofej u zgradu Opštine u Čelebićima. Posle 45 godina sin Vasilije preneo je očeve zemne osatke i sahranio ih pored crkve u Čelebićima. Pravoslavni meštani Čelebića godinama su na sveštenomučenikovom grobu viđali čudesnu nebesku svetlost. Danas se mošti sveštenomučenika Momčila čuvaju u crkvi svetog Nikole u zaseoku Rjeci u Čelebićima.
Sveštenomučenik Dobrosav Donjevakufski
Sveštenomučenik Dobrosav (Blažević) rođen je 1916. godine u Visokom. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, dok je Bogosloviju završio u Sarajevu. Za đakona i sveštenika rukopoložen je 1939. godine u Sarajevu, odakle je upućen u Donji Vakuf na parohiju. U junu 1941. godine uhvatile su ga ustaše i okovanog i vezanog za zaprežna kola vodili su ga ulicama. Zverski je ubijen na putu za Bugojno. Telo mu nije nikada pronađeno.
Sveštenomučenik Mihailo, sabrat manastira Žiče
Jeromonah Mihailo (Đusić) rođen je u selu Glediću iznad Ljubostinje, 1911. godine. Završio je Bogoslovski fakultet u Beogradu. Zamonašen je 6. januara 1934. godine, a iste godine primio je jerođakonski i jeromonaški čin. Partizani su ga uhvatili, zajedno s protosinđelom Jovanom Rapajićem, u maju 1945. godine i streljali u Blažuju kod Sarajeva.
Sveštenomučenik Jovan, sabrat manastira Žiče
Protosinđel Jovan (Rapajić) rođen je 1910. godine. Završio je Bogosloviju 1931. godine, a zatim je apsolvirao na Bogoslovskom fakultetu Srpske Pravoslavne Crkve. U maju 1945. godine partizani su ga uhvatili zajedno s jeromonahom Mihailom Đusićem. Bili su u zatvoru OZNA-e, gde su ih partizani izgladnjivali i mučili. Streljan je u Blažuju kod Sarajeva u maju 1945. godine. Očevici su kasnije govorili da su sami sebi kopali jamu.
Sveštenomučenik Jovan Vozućki
Sveštenomučenik Jovan (Zečević) rođen je 1895. godine u Bosanskom Novom. Završio je Bogosloviju u Sarajevu, a tamo je bio u grupi Gavrila Principa, zbog čega su ga austrijske vlasti osudile na četvorogodišnju robiju. Rukopoložen je za đakona i sveštenika 1922. godine. U junu 1941. godine odveden je s grupom Srba u teretnom vagonu u Koprivnicu. Strašno je mučen i

Izvor: Crkveni Kalendar