Sveti arhistratig Mihail i ostale Sile nebesne bestelesne - Aranđelovdan
Spomen 8. novembar
POBOŽNO praznovati Sabor svetih Angela sveta Crkva je primila predanjem bogonadahnutih Otaca, odbacivši neznabožačko poštovanje angela, izmišljeno od jeretika i idolopoklonika. Jer još u Starom Zavetu, kada ljudi odstupiše od Boga, Sazdatelja svoga, počeše se klanjati stvorenjima Božijim i delima ruku svojih, praveći idole po prilici vidljive tvari, od onoga što je gore na nebu ili dole na zemlji (2 Mojs. 20, 4). Tada ljudi, smatrajući da sunce, mesec i zvezde imaju dušu živu, prinošahu im žrtve kao bogovima; isto tako prinošahu žrtve i angelima kao bogovima. O tome se kaže u knjizi o Carevima: "kađahu Vaalu, suncu i mesecu i zvezdama i svoj vojsci nebeskoj", tojest angelima, jer oni i jesu nebeska vojska, kao što je rečeno u Evanđelju; i ujedanput se pojavi s angelom mnoštvo vojnika nebeskih (Lk. 2, 13). Takvo nepravilno poštovanje angela bilo je veoma rasprostranjeno u doba svetih apostola. Iskorenjujući takvo nepravilno poštovanje angela, sveti apostol Pavle govori: "Niko da vas ne vara po svojoj volji izabranom poniznošću i obožavanjem angela, upuštajući se u ono što nije vidno, i uzalud nadimajući se umom tela svog, i ne držeći se glave", tojest Hrista. Jer u to vreme behu neki jeretici, naizgled smireni, no oholo smatrajući da svojim uzdržljivim i čistim življenjem podražavahu angele. I oni učahu da se angelima čini isto poklonjenje kao i samome Bogu. Potom se pojaviše drugi jeretici koji propovedahu da su angeli tvorci vidljive tvari i, kao bestelesni, viši i vrednosniji od Hrista, Sina Božija; a za Arhangela Mihaila govorahu da je bog Jevreja. Drugi pak, odavši se vradžbinama i varajući ljude, pod imenom angela prizivali su đavole, i služili im nazivajući ih angelima. Naročito se takve jeresi množahu u gradu Kolosi, koji je pripadao Laodikijskoj mitropoliji, gde mnogi tajno obavljahu neznabožačko angelopoklonjenje, slično idolopoklonjenju. Takvo idolopokloničko poštovanje angela Laodikijski pomesni sabor svetih Otaca prokle i predade anatemi. A kada takvo nepravilno poštovanje angela bi osuđeno i prokleto, onda se ozakoni blagočestivo i pravilno poštovanje i praznovanje svetih angela kao služitelja Božijih i hranitelja roda ljudskog. I u tom Koloskom kraju, u kome se ranije tajno obavljalo neznabožačko i jeretičko obožavanje angela, poče se javno vršiti pravoslavno praznovanje svetih angela, i stadoše se podizati prekrasni hramovi svetim angelima. Tako u Honi, nad čudotvornim izvorom, bi podignut veleljepan i predivan hram u ime svetog Arhistratiga Mihaila, jer se na tom mestu beše javio sveti Arhistratig Mihail svetom Arhipu. U vreme pak svetog Silvestra pape rimskog i svetog Aleksandra patrijarha Aleksandrijskog, na nekoliko godina pred Prvi Vaseljenski Sabor, Nikejski, bi ustanovljeno da se praznik svetog Arhistratiga Mihaila i ostalih Bestelesnih Sila Nebeskih praznuje u mesecu novembru. Zašto baš u novembru? Zato što novembar predstavlja deveti mesec posle meseca marta. U mesecu martu smatra se da je bilo stvorenje sveta. A deveti mesec posle marta uzet je zbog devet činova angelskih, koji su najpre stvoreni. Sveti Dionisije Areopagit, učenik apostola Pavla, onoga apostola, koji se uzdigao do u treće nebo, opisao je ovih devet činova u knjizi "O nebesnoj Jerarhiji". Tih devet činova dele se na tri jerarhije: najvišu, srednju i najnižu; i u svakoj od njih su po tri čina.
Prvu, najvišu, i Presvetoj Trojici najbližu jerarhiju, sačinjavaju: Serafimi, Heruvimi i Prestoli. Bliže od svih Tvorcu i Sazdatelju svom predstoje bogoljubivi šestokrilni Serafimi, kao što vide prorok Isaija koji kaže: Serafimi stajahu oko Njega, svaki ih imaše šest krila (Is. 6, 2). Oni su plamenoliki, kao oni koji neposredno predstoje Onome o kome se piše: Bog je naš oganj koji spaljuje; presto je Njegov plamen ognjeni; slava Gospodnja je kao oganj koji plamti. Predstojeći takvoj slavi, Serafimi su ognjeliki, prema rečenome: On čini anđele svoje duhove, i sluge svoje plamen ognjeni. Oni plamte plamenom ljubavlju k Bogu, i druge raspaljuju takvom ljubavlju, što i samo ime njihovo pokazuje, jer na jevrejskom jezi
Izvor: Crkveni Kalendar


