Sveti Mihail, knez, i Teodor, boljarin
Spomen 20. septembar
U godini 1238. han Tatarski car Bati udari sa ogromnom vojskom na Rusku zemlju, pobedi ruske knezove i zavlada Ruskom zemljom. Mnogo gradova bi tada razoreno, i zemlja Ruska mačem i ognjem opustošena. U to vreme življaše blagočestivi Mihail, knez Černjigovski. On se izmlada odlikovao vrlinskim životom; zavolevši Hrista, on Mu služaše svim srcem; iz njega zračaše nezlobivost duše; on beše krotak, smiren, pun ljubavi prema svima, i veoma milostiv prema siromasima; svagda ugađajući Bogu molitvom i postom, i svakovrsnim dobrim delima ukrašavajući svoju dušu, on je načini prekrasnim obitalištem Boga, Tvorca svoga Ovaj blagočestivi knez imađaše svog omiljenog boljarina Teodora, koji mu po svima vrlinama beše sličan. Zajedno s njim knez Mihail i postrada od nečestivog Batia, položivši dušu svoju za Hrista.
Ruski knezovi su plaćali danak caru Batiu, i odlazili mu na poklonjenje. U cara Batia bejaše ovakav običaj: kad je koji od ruskih knezova dolazio da mu se pokloni, žreci i vrači tatarski su provodili kneza kroz oganj, i od darova koje bi donosio caru bacili su u oganj kao žrtvu idolima; provodeći kroz oganj, oni su dotičnog primoravali da se pokloni suncu i idolima pa ga posle toga puštali kod cara. Mnogi od ruskih knezova, iz straha pred carem i da bi ostali na kneževskoj vlasti, ispunjavahu sve to: prohođahu kroz oganj i poklanjahu se idolima, i zato dobijahu od cara ono što tražahu.
Čuvši da su se mnogi ruski knezovi, prelašćeni slavom ovoga sveta, poklonili idolima, blagočestivi knez Mihail silno tugovaše zbog toga, i zapalivši se revnošću za Gospoda Bo ga svog, on reši da otide k nepravednom i zlom caru i da neustrašivo ispovedi pred njim Hrista i prolije krv svoju za Gospoda. Ovu svoju odluku knez Mihail kaza svom vernom savetniku, Teodoru boljarinu. A on, blagorazuman i tvrd u veri, pohvali ovakvu odluku svoga gospodara, i obeća da ga neće napustiti do same smrti i da će zajedno s njim položiti dušu svoju za Hrista.
Knez Mihail i Teodor boljarin spremiše se za put, i oprostivši se sa svojima krenuše na put sa molitvom Bogu i žudeći za vencem mučeničkim. Kada stigoše do mesta u kome boravljaše bezbožni car Bati, o tome odmah bi obavešten car. On dozva svoje vrače i žrece, i naredi im da černjigovskog kneza po običaju provedu kroz oganj i primoraju da se pokloni idolima, pa da ga posle toga izvedu pred njega. Došavši knezu. vrači i žreci mu rekoše: "Zove te veliki car", i povedoše ga. Za njim, kao za svojim gospodarom, pođe i boljarin njegov Teodor. Ubrzo oni stigoše do mesta gde beše razmešten oganj, a po sredini beše put, kojim su već mnogi prolazili; tim putem žreci htedoše da provedu i kneza Mihaila. Tada knez reče: Ne dolikuje hrišćanima da prolaze kroz taj oganj, koji neznabošci smatraju za boga, a ja sam hrišćanin; stoga neću poći kroz oganj, niti ću se pokloniti tvari, jer se ja poklanjam Tvorcu, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, Jednome Bogu u Trojici, Sazdatelju neba i zemlje.
Čuvši ove kneževe reči, vrači i žreci se napuniše stida i gnjeva, pa ga ostaviše i odjuriše da izveste cara. Car onda posla knezu Mihailu jednog od svojih prvih doglavnika, po imenu Eldega, sa ovakvom porukom: Veliki car ovako govori tebi: zašto se ne pokoravaš mojoj naredbi i ne poklanjaš bogovima mojim? Evo pred tobom je sada život i smrt: biraj jedno ili drugo. Ako izvršiš moje naređenje, te prođeš kroz oganj i pokloniš se bogovima mojim, ti ćeš ne samo ostati živ, nego ćeš i veliku milost dobiti od mene i bićeš potpuni gospodar u svojoj kneževini.
Saslušavši od Eldege carevu poruku, sveti knez Mihail se ni najmanje ne uplaši, već neustrašivo odgovori: Reci caru: ovako govori tebi knez Mihail, sluga Hristov: tebi je, care, uručeno od Boga carstvo i slava ovoga sveta, i desnica Višnjega nas je zbog grehova naših pokorila tvojoj vlasti; zato smo mi dužni klanjati se tebi kao caru i ukazivati poštovanje koje dolikuje tvome carskom dostojanstvu; ali, da se Hrista odrečemo i tvojim bogovima poklonimo, - to neće biti! jer oni nisu bogovi, već tvorevina. A naša proročka Pisma ovako govore: bogovi,
Izvor: Crkveni Kalendar


